PREGLED PROJEKTA

Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju (MIP)

Naziv	Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju
Područje	Bosna i Hercegovina
Budžet	681,869.16 eura
Finansiranje	Dobrovoljni doprinos Norveške i Luksemburga
Implementacija	Vijeće Europe, Divizija za saradnju i slobodu izražavanja Odjeljenje za informacijsko društvo - DG I
Trajanje	1. septembar 2020. godine – 31. decembar 2022. godine (28 mjeseci)

I.                    POZADINA I OBJAŠNJENJE

Tehnološki napredak, razvoj online medija i drugih internet platformi omogućio je pristup rastućem broju informacija iz različitih izvora.  Ovo je stvorilo nove prilike za komunikaciju i učešće u javnoj debati. Kontinuirana evolucija nastavlja da invoicira pitanja vezano za medijski pluralizam. Internet posrednici imaju sve veću kontrolu nad tokom, dostupnosti, pronalasku i pristupu informacijama, kao i drugim online sadržajima.

Nekoliko istraživanja, uključujući i preglednu studiju sprovedenu u okviru projekta, u Bosni i Hercegovini nema sistematskih obrazovnih programa o medijima, informacijama, vijestima ili digitalnoj pismenosti u državi (sa nekoliko izuzetaka). Neke sporadične incijative nevladninih organizacija (podržanih od strane međunarodnih donatora) koriste neformalne metode obrazovanja i sarađuju sa ograničenim brojem eksperata u ovom polju. U toku nekoliko proteklih godina, ove inicijative su postale vidljivije i probudile interes većeg broja aktera, iako još uvijek trebaju da pokažu opipljive i održive rezultate.

Izvještaj Evropske komisije iz 2020. godine pokazao je da se u BiH “online platforme često koriste da […] šire dezinformacije.”[1] Ovo predstavlja rizik vezano za uticaj na raznolikost medijskih izvora koje koriste pojedinci, te može prouzrokovati situacije u kojima ti pojedinci biraju ili su izloženi većinski onim informacijama koje potvrđuju njihove stavove i mišljenja. Ovome dodatno doprinosi online komunikacija sa istomišljenicima (fenomen koji se ponekad nazivaju “filter mjehurići” or “sobe jeke”). 

Selektivna izloženost medijskim sadržajima i ograničenja koja su posljedica njihovog korištenja mogu izazvati podijeljenost i više polarizovano društvo. Takva personalizirana selekcija i prezentovanje medijskih sadržaja su posebno zabrinjavajući onda kada pojedinci nisu svjesni ovih procesa ili ih ne razumiju. U protekle dvije decenije, važnost medijske i informacijske pismenosti (MIP) postala je fokusom različitih diskusija. Istraživanja su potvrdila da je “medijska pismenost jedan od najvažnijih segmenata za život i rad u digitalnim i medijski okupiranom svijetu, koji se brzo mijenja i konstantno evoluira, te za aktivno građanstvo i učešće u socijalnim i demokratskim procesima.”[2]

Iako ne postoji standardizovana definicija MIP-a, nedavno istraživanje Vijeća Evrope opisuje ovaj pojam: “Medijska i informacijska pismenost uključuje kognitivno, tehničko i socijalno znanje i vještine koje omogućava građanima da efikasno procijene medijske sadržaje, te kritički analiziraju informacije, pružajući ljudima znanje i vještine da razumiju kako se proizvode, finansiraju i reguliraju medijski sadržaji,  kao i samopouzdanje i kompetencije da donose informisane odluke o tome koje medije će koristiti. MIP je ključ u razumijevanju etičkih implikacija medija i tehnologije, kao i u efikasnoj komunikaciji, uključujući i interpretiranje, kreiranje i objavljivanje sadržaja.”^[3]

Trenutni, UNESCO, finansiran od strane Evropske unije, pomaže i vodi proces razvijanja MIP strategije na državnom nivou. Izvještaji iz marta 2021. godine pokazuju da je razvoj strategije na naprednom nivou, te da se očekivalo usvajanje strategije na državnom nivou do kraja 2021. godine, pod vodstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.  Vijeće Evrope, prepoznajući potrebu za usvajanje strategije na državnom nivou, kao najboljeg alata za sistematski i održiv pristup razvoju medijske i informacijske pismenosti, planira podržati ove napore. U svjetlu procesa razvoja strategije, te, kada ona bude usvojena, njene implementacije, postoji potreba da se dalje ojalča razumijevanje, vještine i kapaciteti aktera u ovom polju u BiH, a u vezi sa njihovom ulogom – u skladu sa standardima Vijeća Evrope ali i drugim međunarodnim standardima i dobrim praksama.

Ovaj projekat će dati dopirnos unapređenju medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini, a posebno u vezi sa odredbama o medijskoj i informacijskoj pismenosti (MIP) iz Preporuke Komiteta Ministara državama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima CM/Rec (2018)1.

Ovaj doprinos se ogleda kroz jačanje kapaciteta glavnih aktera u polju medijske pismenosti u BiH, u razumijevanju i doprinosu pri kreiranju, implementaciji, te praćenju i procjeni strateškog okvira medijske i informacijske pismenosti na nivou države. To će biti ostvareno kroz a) širenje svijesti i znanja o međunarodnim i standardima Vijeća Evrope, te dobrim praksama o MIP-u, među glavnim akterima u BiH u ovom polju b) kroz istraživanje i kreiranje specifičnih MIP sadržaja, da bi unaprijedili svijest aktera o važnosti i kompleksnosti MIP-a, a posebno u kontekstu BiH.

II.                  IZVORI I LITERATURA

Identifikacija projektnih ciljeva i aktivnosti izvršena je na osnovu sljedećih standarda, istraživanja i studija.

Standardi Vijeća Evrope

-          Evropska konvencija o ljudskim pravima (EKLJP), posebno Član 10 o zaštiti slobode izražavanja i slobode medija.

-          Preporuka CM/Rec (2016)5 o Slobodi na internetu

-          Preporuka CM/Rec (2020)1 o uticaju ljudskih prava na algoritme, 2020

-          Preporuka CM/Rec (2013)1 Komiteta ministara državama članicama o ravnopravnosti spolova i medijima

-          Preporuka 1931 (2010) i Rezolucija 1751 (2010) o borbi protiv rodnih stereotipa u medijima

-          Preporuka 1557 i Preporuka 1799 (2007) o prikazu žene u oglašavanju

-           Preporuka CM/Rec (2018)1 of the Komiteta Ministara državama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima CM/Rec (2018)1

Regionalna istraživanja i istraživanja u državama članicama Vijeća Evrope:

-          Regulatorne agencije za elektronske medije i medijsku pismenost: Comparativna analiza najboljih evropskih praksi , 2018

-          Izvještaj Audiovisuelnog observatorija o Mapiranju i procjeni potreba u polju medijske pismenosti u Evropi EU-28, 2016

-          Podržavanje kvalitetnog novinarstva kroz medijsku i informacijsku pismenost, Studija Vijeća Evrope, 2020.

-          Turcilo, L i M Obrenovic: Saputnik demokratije: Pogrešne informacije, dezinformacije, malinformacije: uzroci, trendovi i njihov uticaj na demokratiju.Heinrich-Boell-Foundation Bosna i Hercegovina, 2020.

-          Algoritmi i ljudska prava, studija Vijeća Evrope 2017

-          Odgovornost i vještačka inteligencija, studija Vijeća Evrope, 2019

-          Vodič o ljudskim pravima za korisnike interneta, 2014

-          Priručnik o implementaciji Preporuka CM/Rec(2013)1 o rodnoj ravnopravnosti i medijim, 2016

-          Poremećaj informacija: prema interdisciplinarnom okviru za istraživanje i donošenje politika, studija Vijeća Evrope, 2017

Izvještaji i studije:

-          Pozicijska studija o politikama i strategijama medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini – Ver 2.0 (2020): Medijska i informacijska pismenost: Vrijeme za strateški pristup, 2018

-          Pregledna studija o politikama i strategijama medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini, 2018 (in Bosnian)

-          Cengic, L: Medijska pismenost u porodici i preporuke za implementaciju projekata za promociju medijske pismenosti u porodicama u BiH, 2019

-          Izvještaj o procjeni potreba (decembar 2020. godine).

-          Godišnji izvještaj Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) 2020 (dostupno na web stranici RAK-a)

III.               CILJ I PLANIRANI REZULTATI PROJEKTA

Osnovni cilj	Dopirnos unapređenju medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini, u skladu sa standardima Vijeća Evrope i međunarodnim standardima, a posebno u vezi sa odredbama o medijskoj i informacijskoj pismenosti (MIP) iz Preporuke Komiteta ministara državama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima CM/Rec (2018)1.
Cilj 1	Jačanje kapaciteta glavnih aktera u polju medijske pismenosti u BiH, u razumijevanju i doprinosu pri kreiranju, implementaciji, te praćenju i procjeni strateškog okvira medijske i informacijske pismenosti na nivou države.
Rezultat I	Jačanje znanja, vještina i kapaciteta Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), s ciljem usvajanja evropskih standarda za regulaciju, samoregulaciju i ko-regulaciju, s ciljem poboljšanja performansi medija te povjerenja javnosti u medije, kroz uključivanje i strateškog okvira za medijsku i informacijsku pismenost u BiH u dio opšte regulative
1.1	MIP akteri u BiH upoznati su sa standardima Vijeća Evrope izraženim u CM/Rec (2018)1 i najboljim praksama u državama članicama u implementaciji ovih standarda i razumijevanju njihove uloge u razvoju strategije, te njenoj budućoj implementaciji.
1.2	Kapacitet MIP aktera da transponiraju standard VE u rješenja prikladna za njihove institucije je povećan.
1.3	Doprinos razvoju akcionog plana za implementaciju MIP strategije na nivou države.
1.4	Doprinos razvoju plana praćenja, učenja i procjene za MIP strategiju.
1.5	Osnovna pregledna studija je dostupna zajedno sa preporukama vezano za različite društvene grupe o postojećim MIP praksama.
Cilj 2	Širenje svijesti o važnosti i kompleksnosti medijske i informacijske pismenosti u specifičnom BiH kontekstu, te jačanje kapaciteta aktera da kreiraju i promovišu MIP sadržaje.
Rezultat 2	Studenti i profesori, javni službenici, medijski akteri i građani BiH unapređuju svoje vještine medijske pismenosti i aktivnog građanstva.
2.1	Detaljne studije i istraživanja su razvijene od strane RAK-a (uključujući različite konsultacije sa MIP akterima); i implementirane.
2.2	Rezultati istraživanja su stavljeni na javnu debate kroz različite događaje; nalazi istraživanja pomažu razvoju i implementaciji strategije.
2.3	Sadržaj prilagođen kontekstu BiH je kreiran te prilagođen različitim publikama.
2.4	RAK i drugi akteri imaju mogućnosti da sprovedu kampanje o različitim MIP temama.

IV.               PARTNERS AND BENEFICIARIES

Primarno, partner projekta će biti Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH, neovisna državna institucija, čiji rad je regulisan Zakonom o komunikacijama. Tačnije, projektni tim će sarađivati sa Odsjekom za medijsku pismenost, koji je nastao 2019. godine. RAK implementira aktivnosti vezano za MIP proteklih 12 godina, posebno se fokusirajući na zaštitu maloljetnika u audio-vizuelnom sektoru, te na online sigurnost. RAK je vodeća institucija koja radi na upređenju MIP-a, te predstavlja BiH u komitetima Vijeća Evrope vezano za medije i informacijsko društvo,[4] te aktivno učestvuje u različitim pan-evropskim i globalnim mrežama i radnim grupama[5] . RAK je u poziciji da sprovede i koordinira napore unutar postojeće neformalne grupe MIP eksperata, te da unaprijedi debate u državi i distribuira relevantne izbore različitim akterima, time šireći svijest i razumijevanje koncepta medijske i informacijske pismenosti.

Dok je RAK glavni partner na projektu, i druge institucije će, direktno ili indirektno, doprinjeti njegovoj implementaciji, te biti uključene u projektne aktivnosti.

V.                  ORGANIZACIJA I PROJEKTNI TIM

Projektni tim Vijeća Europe bit će sastavljen od Višeg projektnog službenika i Projektnog asistenta u Sarajevu, te Projektnog službenika u Strasbourg-u. Tim koji se nalazi u Sarajevu u sklopu Ureda Vijeća Europe, radit će direktno sa korisnicima, podržan od strane time u Strasbourgu; kroz urede Generalnog direktorata za programme (ODGP) i Generalnog direktorata za ljudska prava i vladavinu prava (DGI).

Projektni menadžment i nadzor bit će sproveden od strane Divizija za saradnju i slobodu izražavanja Odjeljenje za informacijsko društvo - DG I Vijeća Europe u Strasbourgu. Projektni službenik u Strasbourg-u će pratiti implementacij projekta i osigurati svakodnevnu komunikaciju o aktivnostima, te podržati koordinaciju između lokalnog tima i sjedišta.

Plan i kalendar rada, koji objašnjava aktivnosti, angažiranje lokalnih i međunarodnih eksperata te odgovorne institucije, bit će dostupan nakon završetka početne faze projekta. Vijeće Europe će osigurati aktivno učešće lokalnih eksperata gdje je to moguće, te prikladnu kombinaciju Europskih i lokalnih eksperata i ekspertica u svim projektnim aktivnostima. Svi eksperti/konsultanti će biti nezavisni i bez konflikta interesa.

VI.               KONTAKTI

STRASBOURG	SARAJEVO
Divizija za saradnju i slobodu izražavanja Odjeljenje za informacijsko društvo – GeneralnI  direktorat za ljudska prava i vladavinu prava (DGI) Vijeća Europe u Strasbourgu Council of Europe, F-67075 Strasbourg Cedex FRANCE Tel: + 33 3 90 21 52 38 Tel: + 33 3 90 21 53 36 [email protected]	Vijeće Europe, ured u Sarajevu, Bosna i Hercegovina Zmaja od Bosne 11, Raiffeisen bank building B, Sarajevo 71000, BiH Tel: +387 (0)33 264 360, 264 361 [email protected]